Znamenitosti Novigrad - Preporuke za Vaš Godišnji Odmor u Novigradu
Novigradski Lapidarij
Lapidarij je muzeološka zbirka 93 kamena spomenika iz antičkoga doba te ranog i kasnog srednjeg vijeka, jedna od najvažnijih te vrste u Hrvatskoj. Zbirka obuhvaća arhitektonske elemente (pragove, nadprozornike, tranzene, grbove i dr.) te, većim dijelom, elemente liturgijskog namještaja (oltarne ploče, dijelove ciborija, pilastre, kapitele i dr.). Najvažniji dio novigradskog lapidarija ranosrednjovjekovna je zbirka u kojoj se ističe dobro sačuvani Mauricijev ciborij s kraja VIII. st., jedan od rijetkih primjera rane karolinške umjetnosti na ovomu području. Zbog zabrinjavajućeg stanja dragocjenih spomenika, zbirka je 1994. godine izvađena iz dotadašnjeg izložbenog prostora (prizemlje palače Rigo). Pod stručnim nadzorom spomenici su zbrinuti i podvrgnuti temeljitom saniranju i konzerviranju. Godine 2004. započeli su radovi na zgradi gradskog muzeja, koji je dovršen i otvoren krajem 2006. godine.
Župna Crkva Sv. Pelagija i Sv. Maksima
Današnja trobrodna bazilika (do 1831. katedrala) izvorni je oblik dobila u starokršćanskom razdoblju (V.-VI. st.), u vrijeme osnivanja Novigradske biskupije. Tragovi toga razdoblja čitaju se na sjevernom uzdužnom zidu bazilike gdje su 1972. otkriveni starokršćanski prozorski okviri. U sklopu katedralnoga kompleksa nalazila se i krstionica (srušena 1782.) te zgrada s biskupskim stanom (episkopij, srušen 1874.). Stari zvonik na pročelju katedrale srušen je 1874. godine, kada je izgrađen novi samostojeći campanile. Crkva je temeljito obnavljana 1408., 1580., 1746. i 1775. godine. U srednjem vijeku unutrašnjost je bila oslikana freskama, o čemu svjedoče njihovi ostaci na bočnom (južnom) oltaru. Današnje neoklasicističko pročelje dovršeno je 1935. godine. Interijer crkve danas obilježava duboki kor s baroknim oltarom ispod kojega se nalazi (rano)romanička kripta.
Novigradska Kripta
Ispod glavnoga oltara u župnoj crkvi sv. Pelagija i sv. Maksima nalazi se (rano)romanička kripta, jedina u Istri i jedna od rijetkih u Hrvatskoj. Kripta je trobrodna, s jakim križnim svodovima i dvije nadsvođene male prostorije u njezinim mrtvim kutovima. U središnjemu dijelu prostora nalazi se konfesija s datiranim natpisom biskupa Adama iz 1146. godine. Za arheoloških istraživanja 1895. godine, kad se tragalo za temeljima starokršćanske bazilike, u kripti su nađeni mnogi ulomci ranosrednjovjekovnoga liturgijskog namještaja koji je danas dio zbirke gradskog lapidarija. Od 1997. godine u kripti se provode zaštitini radovi pod nadzorom Konzervatorskog odjela iz Rijeke, a 1998. otvorene su tri (rano)romaničke bifore s nalazima ranosrednjovjekovne kamene skulpture.
